- UCI Innsbruck 2018. –

(Svjetsko cestovno prvenstvo)

22.09. – 01.10. 2018.

600 km biciklom:
- Brenner Pass, 1.374 m -
- Innsbruck – Achensee - Sylvensteinsee - Seefeld -
- Gerlos Pass, 1.500 m – Pass Thurn, 1.273 m -
- Muenchen -
- Garmisch-Partenkichen - Zugspitze – Fern Pass, 1.222 m -
- Timmelsjoch Pass, 2.509 m - Jaufen Pass, 2.094 m -

600 km biciklom:

- Brenner Pass, 1.374 m –	- Innsbruck -
- skakaonica Bergisel -	- Achensee –

22. 09. 2018. subota
- auto (660 km – polazak u 07,00 h): Karlovac – Trst – Verona – Bolzano – Brennero (Brennerpass)
- bicikl (50 km – spust): Brennero (1.374 m) - Innsbruck – Hall (560 m)
- noćenje: kamp 'Schwimmbad Camping', Hall (svih 8 ili 9 dana)

23. 09. 2018. nedjelja
- UCI svjetsko prvenstvo: ženski i muški timski kronometar
- bicikl (30 km): Hall – Innsbruck – Hall
- obilazak Innsbrucka i ski-skakaonice Bergisel

24. 09. 2018. ponedjeljak
- UCI svjetsko prvenstvo: pojedinačni kronometar (žene juniori i muški U23) ili
– kružna tura ACHENSEE (ukupno 149 km – 38 km auto, 111 km bicikl):
Hall – Achensee – Sylvensteinsee am Isar – Seefeld – Hall
- auto (38 km): Hall – Jenbach – Maurach (28 km AC)
- bicikl (32 km – spust): Maurach (980 m) - Achensee – Sylvensteinsee – Fall (770 m)
- bicikl (48 km – uspon): Fall (770 m) – Mittenwald (960 m) – Seefeld in Tirol (1.220 m)
- bicikl (31 km – spust): Seefeld in Tirol (1.220 m) – Zirl (620 m) – Innsbruck (580 m) – Hall (560 m)

25. 09. 2018. utorak
- UCI svjetsko prvenstvo: pojedinačni kronometar (žene Elite i muški juniori) ili
– kružna tura GERLOS (ukupno 226 km – 111 km auto,115 km bicikl):
Hall – Jenbach – Zell am Ziller – Gerlos – Kitzbuehel – Jenbach -Hall
- auto (50 km): Hall – Jenbach – Ski Arena Zell am Ziller (28 km AC)
- bicikl (30 km – uspon): Zell am Ziller (574 m) – Gerlos Pass (1.628 m)
- bicikl (35 km – spust): Gerlos Pass (1.628 m) – Wald im Pinzgau (874 m) – Mittersill (791 m)
- bicikl (10 km – uspon): Mittersill (791 m) – Pass Thurn (1.273 m)
- bicikl (40 km – spust): Pass Thurn (1.273 m) – Kitzbuehel (748 m) – Hopfgarten (590 m)
- auto (61 km): Hopfgarten – Woergl – Hall (50 km AC)

- Gerlospass, 1.628 m –	- Kitzbuehel -
- Garmisch-Partenkirchen -	- Zugspitze, 2.962 m -

26. 09. 2018. srijeda
- UCI svjetsko prvenstvo: pojedinačni kronometar – muški Elite
- bicikl (30 km): Hall – Innsbruck – Hall

27. 09. 2016. četvrtak
- UCI svjetsko prvenstvo: cestovna utrka (muški U23) ili
– kružna  tura MUENCHEN (292 km – 192 km auto, 100 km bicikl):
Hall – Maurach – Bad Toelz – Muenchen - Rosenheim – Hall
- auto (38 km): Hall – Jenbach – Maurach (28 km AC)
- bicikl (73 km – spust): Maurach (980 m) – Bad Toelz (670 m) – Egling (600 m)
- bicikl (6 km – uspon): Egling (600 m) – Golf Club (700 m)
- bicikl (21 km – spust): Golf Club (700 m) – Muenchen-Ludwigsbruecke (520 m)
- bicikl (20 km – ravno): Muenchen – panoramska vožnja
- auto (154 km): Muenchen – Rosenheim – Hall (150 km AC)

28. 09. 2016. petak
- UCI svjetsko prvenstvo: cestovna utrka (žene juniori i muški juniori) ili
– kružna tura GARMISCH (172 km – 67 km auto, 103 km bicikl):
Hall – Seefeld – Garmisch-Partenkirchen – Telf – Hall
- auto (31 km): Hall – Innsbruck - Zirl – Seefeld (21 km AC)
- bicikl (37 km – spust): Seefeld (1.230 m) – Barmsee (894 m) – Garmisch-Partenkirchen (703 m)
- bicikl (33 km – uspon): Garmisch (703 m) – Lermoos (975 m) – Fernpass (1.222 m)
- bicikl (12 km – spust): Fernpass (1.222 m) – Dormitz (813 m)
- bicikl (7 km – uspon): Dormitz (813 m) – Holzleiten (1.124 m)
- bicikl (14 km - spust): Holzleiten (1.124 m) – Telfs (623 m)
- auto (38 km): Telfs – Innsbruck – Hall (37 km AC)

- Fernpass, 1.222 m –	- Timmelsjoch, 2.509 m -
- Jaufenpass, 2.329 m -	- brana i jezero Schlegeis, 1.800 m -

29. 09. 2016. subota
- UCI svjetsko prvenstvo: cestovna utrka (žene Elite) ili
– kružna tura TIMMELSJOCH (ukupno 246 km – 152 km auto, 90 km bicikl):
Hall – Soelden – Timmelsjoch – St. Leonhard - Jaufenpass – Brenner –Hall
- auto (96 km): Hall – Innsbruck – Soelden (56 km AC)
- bicikl (24 km – uspon): Soelden (1.356 m) – Timmelsjoch (2.509 m)
- bicikl (29 km – spust): Timmelsjoch (2.509 m) – St. Leonhard (693 m) – oprez, tuneli !
- bicikl (20 km – uspon): St. Leonhard (693 m) – Jaufenpass (2.094 m)
- bicikl (17 km – spust): Jaufenpass (2.094 m) – Sterzing (940 m)
- auto (70 km): Sterzing – Brennerpass – Hall (69 km AC)

30. 09. 2016. nedjelja
- UCI svjetsko prvenstvo: cestovna utrka – muški Elite
- bicikl (30 km): Hall – Innsbruck – Hall

01. 10. 2018. ponedjeljak
- auto (660 km – polazak u 08,00 h): Brennero – Bolzano – Verona – Trst – Karlovac
- od 576 km lokalne vožnje autom - 467 km je autocesta (80 %)

Rezervna tura:
– povratna tura SCHLEGEIS SEE (ukupno 166 km – 104 km auto, 62 km bicikl):
Hall – Jenbach –Zell am Ziller – Mayrhofen – Schlegeis Stausee
- auto (52 km): Hall – Jenbach – Zell am Ziller (28 km AC)
- bicikl (8 km – ravno): Zell am Ziller (590 m) – Mayrhofen (632 m)
- bicikl (23 km – uspon): Mayrhofen (632 m) – Schlegeis Stausee (1.791 m)
- bicikl (23 km – spust): Schlegeis Stausee (1.791 m) – Mayrhofen (632 m)
- bicikl (8 km – ravno): Mayrhofen (632 m) – Zell am Ziller (590 m)
- auto (52 km): Zell am Ziller – Jenbach – Hall (28 km AC)

	UCI – Union Cycliste Internationale Međunarodna unija biciklista osnovana je 1900. godine u Parizu, sa članstvom Belgije, Francuske, Italije, Švicarske i SAD, kao odgovor na traženje Velike Britanije da ima pravo na 4 reprezentacije - Engleske, Škotske, Irske i Walesa. Sjedište UCI-ja je u Aigleu, Švicarska, gdje je 2002. godine izgrađen 200-metarski zatvoreni velodrom World Cycling Centre. Od 1965. do 1992. godine UCI su činile 2 ravnopravne članice – Amaterski savez FIAC, te Profesionalni savez FICP, koji su 1992. godine objedinjeni.
	UCI Cestovno Svjetsko Prvenstvo Prvo Cestovno Svjetsko Prvenstvo održano je 1921. godine u Kopenhagenu. Do 2017. godine pretežno je održavano u Europskim državama, osim po jednom u Venezueli, Japanu, Kolumbiji, Australiji i Kataru, te po dvaput u SAD-u i Kanadi. Prvenstvo se održava u 3 kategorije – pojedinačni kronometar, timski kronometar i cestovna trka, za žene Elite i Junior, a za muškarce Elite, U23 i Junior – ukupno 12 utrka, obzirom da se timski kronometar vozi samo u Elite razredu. Pobjednik u svakoj kategoriji iduću sezonu nosi majicu duginih boja (svjetski prvak), san svakog profi biciklista. Peter Sagan to radi triput za redom !
	Brennerpass, 1.370 m (tal. Brennero) Alpski prijevoj između Visoke Ture i Retijskih Alpi, na granici Italije i Austrije, glavni je prijelaz u Istočnim Alpama između južne i sjeverne Europe. Naziv 'Prenner' (njem. – krčitelj šume) prvi se put u dokumentima spominje 1328. godine. Prijelaz preko prijevoja poznat je iz Rimskog doba, a Germani su ga prvi put prešli 268. godine na pohodu prema Rimu. Prva cesta za promet zaprežnih kola izgrađena je 1777. godine, u vrijeme vladavine carice Marije Terezije. Moderna 'Brennerska autocesta' od Innsbrucka preko Bolzana i Verone do Modene izgrađena je 1963. godine.
	Europabruecke (Europe Bridge) Na pola puta između Innsbrucka i Brennerpassa nalazi se masivni betonski most 'Europabruecke', dužine 777 m, preko rijeke Sill u dolini Wipptal, izgrađen 1963. godine kao tadašnje remek-djelo građevinskog inženjerstva. Stupovi mosta visoki 190 m nose šesterotračnu konstrukciju auto-ceste, dok najveći raspon iznosi 198 m. U vrijeme izgradnje bio je to najviši most u Europi, sve do 1974. godine, kada je 'Italia Viaduct' preuzeo titulu. Na Europa mostu započeta je moderna era bungee-skokova sa visokih mostova.
	Innsbruck Glavni grad Tirola (574 m), leži u širokoj dolini rijeke Inn, okružen visokim planinskim vrhovima – Hafelekarspitze (2.334 m) na sjeveru i Patscherkofel (2.246 m) na jugu. Na mjestu današnjeg grada Rimljani su u 4. stoljeću osnovali vojnu utvrdu za nadzor puta Verona – Brenner – Augsburg. Innsbruck je postao glavni grad Tirola 1429. godine, te centar europske politike od 1490. godine kada je car Maksimilijan I. boravio u gradu. Danas Innsbruck ima 130.000 stanovnika, i poznati je turistički centar, naročito za zimske sportove.
	Bergisel Brdo Bergisel (746 m), koje leži južno od Innsbrucka, na utoku rijeke Sill u Inn, svjetski je poznato po istoimenoj skijaškoj skakaonici, legendi novogodišnje skakačke turneje koja se održava od 1952. godine. Prvi skokovi na prirodnoj skakaonici održani su 1927. godine. Moderna betonska skakaonica, koja je kasnije srušena, izgrađena je 1964. za potrebe Zimskih olimpijskih igara. Današnja skakaonica i stadion kapaciteta 26.000 gledatelja izgrađeni su 2002. godine, prema projektu londonske arhitektice Zahe Hadid.
	Achensee Najveće jezero u Tirolu na 929 m/nv, dužine 9,5 km, širine do 1,0 km i najveće dubine 133 m. Temperatura vode je rijetko iznad 20O, ali je kvaliteta blizu pitke vode. Jezero je od 1919. godine u vlasništvu grada Innsbrucka, koji je 1924. godine izgradio hidroelektranu u Jenbachu, sa 380 m visinske razlike, te 8 turbina ukupne snage 96 MW. Turizam na jezeru razvija se od 1859, godine, otkako je izgrađena 'Unterinntalbahn' željeznica od Kufsteina (D) do Innsbrucka. Od 1887. do 1911. jezerom je plovio parobrod, a danas je to motorni brod 'St. Benedikt', sa tihim motorima.
	Gerlos Hochalpen Strasse Alpska panoramska cesta iz Krimmla na prijevoj Gerlospass (1.628 m), dužine 12 km, otvorena je za promet 1962. godine. Izgrađena je prema projektu Franza Wallacka, također projektanta čuvene panoramske ceste na Grossglockner. Cesta preko Gerlospassa povezuje poznato skijaško područje Zell am Ziller u dolini Zillertal sa Krimmlom u dolini Achental, te dalje kroz dolinu Salzachtal prema Salzburgu. Najveća atrakcija u širem području su vodopadi Krimml, najviši u Austriji i šesti u Europi, koji se preko 3 stepenice ruše 380 m.
	Kitzbuehel Grad sa 8.000 stanovnika, u dolini rijeke Kitzbueheler Ache, svjetski poznato skijaško odredište. Šire područje bilo je naseljeno Ilirima koji su kopali bakrenu rudu, oko 1000 godina prije nove ere. U vrijeme Rimskog carstva naselje je bilo središte provincije Noricum. Oko 800-te godine Bavarska plemena su naselila ovo područje, te počeli krčiti šume. Tijekom srednjeg vijeka Kitzbuehel je naizmjenično pripadao Bavarskoj i Austriji. Grad je procvao industrijski i trgovački nakon izgradnje željeznice Salzburg–Tirol 1875. godine. Prva skijaška utrka održana je 1894. godine, čime je započela moderna era turizma i sporta.
	Garmisch-Partenkirchen Bavarski grad star oko 1100 godina, nastao spajanjem dvaju odvojenih naselja 1935. godine. Godinu poslije, 1936. u gradu su održane 4. Zimske olimpijske igre. Grad je postojao još u rimsko doba, kao Partanum, na putu iz Venecije u Augsburg. Danas Garmisch ima 26.000 stanovnika, poznati je turistički centar i ljeti i zimi. Osim po utrkama Svjetskog skijaškog kupa, poznat je po novogodišnjoj 'Turneji 4 skakaonice' u skijaškim skokovima. U gradu je veći dio života proveo i u njemu umro skladatelj Richard Strauss.
	Zugspitze, 2.962 m Najviši vrh Njemačke, prvi put osvojen 1820. godine, leži južno od Garmisch-Partenkirchena, između Bavarske i Tirola. Preko zapadnog vrha grebena prolazi njemačko-austrijska granica. Na padinama Zugspitzea, koji pripada Wetterstein masivu nalaze se tri ledenjaka (glečera), od kojih su dva najveća u Njemačkoj. Na vrh voze dvije žičare – Zugspitzbahn iz Ehrwalda sa tirolske strane i Eibseebahn sa njemačke strane. Zupčasta željeznica iz Grainaua prolazi tunelom kroz sjevernu stijenu masiva do podnožja vrha Zugspitzplatt, odakle manja žičara ide do vrha.
	Fernpass, 1.212 m Alpski prijevoj u Tirolu, između Grubigsteina (2.233 m) na SZ, Wanniga (2.493 m) na JI i Loreakopfa (2.471 m) na zapadu, povezuje Innsbruck u dolini Inna u Tirolu s Garmisch-Partenkirchenom u dolini rijeke Lech u Bavarskoj. Prijevoj je po prometu odmah iza Brennerpassa, zbog prohodnosti zimi. Prijevoj je nastao odronom planinske mase volumena cca 1 km3, prije otprilike 6.000 godina. Kao posljedica odrona, u krajoliku se ističe niz gorskih jezera, od kojih je najveće Blindsee. Najstariji put preko prijevoja je rimska Via Claudia Augusta, koja je povezivala provinciju Reciju sa sjevernom Italijom.
	Timmelsjochpass, 2.509 m (tal. Passo del Rombo) Visoki prijevoj u Oetztalskim Alpama između Jochkoepfla na SI (3.141 m) i Wurmkogla na JZ (3.082 m), povezuje dolinu Oetztal u Austriji i dolinu Passeier u talijanskom Južnom Tirolu. Staza preko prijevoja poznata je iz 13. stoljeća, iz doba 'nosača košara', koji su na leđima nosili lan, sušeno meso, mast, vino i sl. Današnja moderna cesta sa austrijske strane – Timmelsjoch Hochalpenstrasse – građena je od 1955. do 1959. godine. Talijanska strana započeta je za vrijeme II. svjetskog rata, a dovršena i puštena u promet tek 1967. godine.
	Jaufenpass, 2.094 m (tal. Passo di Monte Giovo) Prijevoj u Alpama između Jaufenspitze (2.483 m) i Saxnera (2.359 m), povezuje Sankt Leonhard (tal. San Leonardo) u dolini Passeier/Passiria i Sterzing/Vipiteno u dolini Eisack. Jaufenpass je najsjeverniji prijevoj u Italiji, u istočnim Alpama, između Sarntaler alpske grupe na istoku i Stubai grupe na zapadu. Uspon iz St. Leonarda dug je 19 km, sa 11 serpentina, visinskom razlikom od 1.404 m i prosječnim usponom od 7,1 %, po širokoj cesti i dobrom asfaltu. Spust do Sterzinga je strm, dug je 15 km, sa 10 serpentina, visinskom razlikom od 1.124 m i prosječnim nagibom od 7,5 %.
	Muenchen Glavni grad savezne pokrajine Bavarske, sa 1,4 mil. stanovnika treći je grad po veličini u Njemačkoj, iza Berlina i Hamburga. Urbani pojas Muenchena s predgrađima broji 2,6 mil. stanovnika, a područje Muenchen-Augsburg-Rosenheim 4,7 milijuna. Grad leži na rijeci Isar, a prvi put se spominje 1158. godine kada je bavarski vojvoda Henrik Lav izgradio most na Isaru, na mjestu današnjeg Ludwigovog mosta. Muenchen je važno prometno čvorište, te, kulturni, sportski i naročito gospodarski centar, sa najvećom gospodarskom snagom i kvalitetom života između 50 njemačkih gradova.

Tura BRENNER: 50 km bicikl

Tura ACHENSEE: 149 km = 38 km auto + 111 km bicikl

Tura GERLOS: 226 km = 50 km auto + 115 km bicikl + 61 km auto

Tura MUENCHEN: 292 km = 38 km auto + 100 km bicikl + 154 km auto

Tura GARMISCH: 174 km = 31 km auto + 105 bicikl + 38 auto

Tura TIMMELSJOCH: 246 km = 96 auto + 90 bicikl + 70 auto

SRK PEDALA-LAGANINI organizira 28.04.2018. godine (subota) jednodnevno kružno biciklističko putovanje u Gorski Kotar i Vinodolsko Primorje:

- Bribirske stijene –

(Fužine – Plase - Grižane - Bribir – Lukovo – Lič - Fužine)

PLAN PUTA (biciklom 67 km, sve asfalt):

- mapa -

Poveznica na mapu

Vinodol ili Vinodolska dolina nalazi se u zaleđu Crikvenice, pružajući se od Križišća do Novog Vinodolskog. Vinodol se spominje u 12. stoljeću u 'Ljetopisu popa Dukljanina', a povijesno je poznat po Vinodolskom zakoniku iz 1288. godine, kojeg su donijeli glavari vinodolskih gradova, a uređuje odnose gradova s njihovim feudalnim gospodarima – knezovima Frankopanima. Današnja Vinodolska općina sa sjedištem u Bribiru obuhvaća 4 naselja – Bribir, Drivenik, Grižane i Tribalj, a broji 3.500 stanovnika.

Bribirske stijene pružaju se u smjeru SZ-JI u dužini od 20 km, od Križišća do Bribira, kao dolomitni rub izdignute gorsko-kotarske visoravni, visine 300 do 600 m iznad pojasa vegetacije. U njihovu je zaleđu niz vrhova preko 1.000 m visine (Medviđak, Kobiljak, Zagradski Vrh, Treskavac). U novije vrijeme Bribirske su stijene sve popularnije među planinarima, alpinistima, paraglajderima, biciklistima i off-road motociklistima. Na rubu stijena uređena su 3 vidikovca – 'oči Vinodola' - Mahavica (781 m) iznad Drivenika, Pridva (573 m) iznad Grižana i Slipica (446 m) iznad Bribira.

visinski profil 1: Fužine – Plase – Mahavica - Pridva - Grižane – Bribir (34 km)

visinski profil 2: Bribir - Slipica - Lukovo – Ravno – Lič – Fužine (33 km)

SRK PEDALA-LAGANINI organizira 19.05.2018. godine (subota) jednodnevno kružno biciklističko putovanje na sjeverni Jadran:

- Kvarnerska rivijera –

(Bakarac – otok Krk – otok Cres – Opatija - Rijeka - Bakarac)

PLAN PUTA (biciklom 131 km/+1.760 m):

Reflektirajući prsluk i rasvjeta za bicikl obavezni za eventualnu večernju vožnju.

Napomena: Sve aplikacije (kao Strava, Rwgps, Mapmyride, itd.) uvijek pokazuju znatno više uspona nego što ih stvarno ima (zbog neprecizne topologije cesta).

- mapa -

Poveznica na mapu

visinski profil 1: Bakarac – otok Krk - Valbiska (35 km/+380 m)

visinski profil 2: Merag – otok Cres - Porozina (34 km/+750 m)

visinski profil 3: Porozina – Opatija - Preluk (33 km/+380 m)

visinski profil 4: Preluk – Rijeka – Bakar - Bakarac (29 km/+210 m)