Jednodnevna putovanja za članove kluba 2025.

08.03.
26.04.   
07.06.
05.07.
Kalnik
Zagorski dvorci
Kozjanski park
Putevima prošlosti

Biciklijade 2025.


23.03.   
Proljetna biciklijada
30.05.    Putevima 110 brigade
19.06.    Tijelovska biciklijada

21.06.    Od Korane do Skradske gore
13.07.    Karlovačke 4 rijeke

12.10.   Cetingradska osmica

Višednevna putovanja za članove kluba 2025.

05.-.07.09.       Parenzana
MARATONI:
30.08.  


BRM 200/300 Karlovac

BRM 200/300/400 Karlovac

BRM Karlovac 200/300/400 km
(05. 09. 2020.)

Breveto je zamišljen tako da prolazi najvećim svojim dijelom Karlovačkom županijom, te da sudionici obiđu u jednoj vožnji veliki dio naše županije.
Breveto ima tri (200 km), šest (300 km) ili devet (400 km) kontrolnih točaka, te je vremenski ograničen na 13,5 h (200 km), 20 h (300 km) ili 27 h (400 km).

BRM 200 km

BRM200

Start breveta 200 km je iz prostorija SRK „Pedala Laganini“ u prostoru bivše vojarne „Luščić“ u 8:00 sati. Za većinu sudionika koji dolaze automobilima iste mogu ostaviti u krugu bivše vojarne odnosno na parkiralište ispred doma Hrvatske vojske „Zrinski“. Put breveta Vas vodi kroz naselje Mostanje prema naselju Logorište gdje je skretanje prema Belajskim Poljicama i dalje prema naselju Ladvenjak gdje se uključuje na glavnu cestu D1. Dalje put vodi prema naselju Brezova glava gdje se skreće sa D1 na cestu prema Vojniću i dalje prema graničnom prijelazu Maljevac. Prije graničnog prijelaza Maljevac se skreće prema Cetingradu gdje je prva kontrolna točka u caffe baru MC Matić. Nakon kraćeg odmora, brevetaše put vodi prema Slunju gdje se prolazi kroz Rastoke i Slunj, te nastavlja dalje prema Broćancu i Rakovici. Tik pred kraj Karlovačke županije, nekoliko stotina metara prije Koranskog mosta skreće se desno prema naselju Poljanak, te prema velikom Plitvičkom slapu na kojem će brevetaši imati KT2 - selfie. Nakon kraćeg odmora slijedi povratak u naselje Poljanak i uspon prema Kuselju. Slijedi prolaz kroz prašumu Plitvičkih jezera i dolazak u naselje Kuselj gdje je i najviša toćka breveta 200 km. Nadalje slijedi spust kroz Saborsko sve do Lička Jasenice, uspon prema Blatima i spust u Plaški, prolaz kroz Latin i Vojnovac i dolazak u Josipdol na KT 3 u restoran „GRADINA“. Od Josipdola put breveta 200 km vodi starom Senjskom cestom kroz Tounj, Generalski stol, Duga Resu sve do Karlovca i nazad do prostorija SRK „Pedala Laganini“.

BRM 300 km

BRM300

Put breveta 300 km dosta je sličan onom od 200. Start breveta 300 km je iz prostorija SRK „Pedala Laganini“ u prostoru bivše vojarne „Luščić“ u 8:00 sati. Za većinu sudionika koji dolaze automobilima iste mogu ostaviti u krugu bivše vojarne odnosno na parkiralište ispred doma Hrvatske vojske „Zrinski“. Put breveta Vas vodi kroz naselje Mostanje prema naselju Logorište gdje je skretanje prema Belajskim Poljicama i dalje prema naselju Ladvenjak gdje se uključuje na glavnu cestu D1. Dalje put vodi prema naselju Brezova glava gdje se skreće sa D1 na cestu prema Vojniću i dalje prema graničnom prijelazu Maljevac. Prije graničnog prijelaza Maljevac se skreće prema Cetingradu gdje je prva kontrolna točka u caffe baru MC Matić. Nakon kraćeg odmora, brevetaše put vodi prema Slunju gdje se prolazi kroz Rastoke i Slunj, te nastavlja dalje prema Broćancu i Rakovici. Tik pred kraj Karlovačke županije, nekoliko stotina metara prije Koranskog mosta skreće se desno prema naselju Poljanak, te prema velikom Plitvičkom slapu na kojem će brevetaši imati KT2 - selfie. Nakon kraćeg odmora slijedi povratak u naselje Poljanak i uspon prema Kuselju. Slijedi prolaz kroz prašumu Plitvičkih jezera i dolazak u naselje Kuselj. Nadalje slijedi spust kroz Saborsko sve do Lička Jasenice, uspon prema Blatima i spust u Plaški, prolaz kroz Latin i Vojnovac i dolazak u Josipdol na KT 3 u restoran „GRADINA“. Od Josipdola put breveta 300 km se odvaja od 200 km i odlazi starom Senjskom cestom u suprotnom smjeru na Malu Kapelu na popularni prijelaz „888“ odnosno vrh Kapele što je i najviši vrh breveta 300. Na toj kontrolnoj točki broj četiri ćete imati selfie. Nadalje slijedi spust u Jezerane i skretanje desno prema Drežnici. Slijedi prolaz kroz Drežnicu i dolazak u Jasenak na KT 5 koji će biti na startu žičare HOC-a „Bjelolasica“ u naselju Vrelo. Od Jasenka put nas vodi prema naselju Bjelsko i spustu prema Ogulinu. Od Ogulina se ide nazad na KT3 u restoran „GRADINA“ koja je ujedno i KT 6, te nadalje breveto vodi starom Senjskom cestom kroz Tounj, Generalski stol, Duga Resu sve do prostorija SRK „Pedala Laganini“.

BRM 400 km

BRM400

Put breveta 400 km u većem dijelu prati trasu breveta 200 i 300 km. Start breveta 400 km je iz prostorija SRK „Pedala Laganini“ u prostoru bivše vojarne „Luščić“ u 8:00 sati. Za većinu sudionika koji dolaze automobilima iste mogu ostaviti u krugu bivše vojarne odnosno na parkiralište ispred doma Hrvatske vojske „Zrinski“. Put breveta Vas vodi kroz naselje Mostanje prema naselju Logorište gdje je skretanje prema Belajskim Poljicama i dalje prema naselju Ladvenjak gdje se uključuje na glavnu cestu D1. Dalje put vodi prema naselju Brezova glava gdje se skreće sa D1 na cestu prema Vojniću i dalje prema graničnom prijelazu Maljevac. Prije graničnog prijelaza Maljevac se skreće prema Cetingradu gdje je prva kontrolna točka u caffe baru MC Matić. Nakon kraćeg odmora, brevetaše put vodi prema Slunju gdje se prolazi kroz Rastoke i Slunj, te nastavlja dalje prema Broćancu i Rakovici. Tik pred kraj Karlovačke županije, nekoliko stotina metara prije Koranskog mosta skreće se desno prema naselju Poljanak, te prema velikom Plitvičkom slapu na kojem će brevetaši imati KT2 - selfie. Nakon kraćeg odmora slijedi povratak u naselje Poljanak i uspon prema Kuselju. Slijedi prolaz kroz prašumu Plitvičkih jezera i dolazak u naselje Kuselj. Nadalje slijedi spust kroz Saborsko sve do Lička Jasenice, uspon prema Blatima i spust u Plaški, prolaz kroz Latin i Vojnovac i dolazak u Josipdol na KT 3 u restoran „GRADINA“. Od Josipdola put breveta 300 km se odvaja od 200 km i odlazi starom Senjskom cestom u suprotnom smjeru na Malu Kapelu na popularni prijelaz „888“ odnosno vrh Kapele što je i najviši vrh breveta 300. Na toj kontrolnoj točki broj četiri ćete imati selfie. Nadalje slijedi spust u Jezerane i skretanje desno prema Drežnici. Slijedi prolaz kroz Drežnicu i dolazak u Jasenak na KT 5 koji će biti na startu žičare HOC-a „Bjelolasica“ u naselju Vrelo. Od Jasenka put nas vodi prema naselju Bjelsko i spustu prema Ogulinu. Od Ogulina se ide nazad na KT3 u restoran „GRADINA“ koja je ujedno i KT6, te nadalje breveto vodi starom Senjskom cestom kroz Tounj do Generalskog stola, gdje trasa breveta skreće prema Lešću, Bosiljevu i Bosancima. U naselju Bosanci uključuje se na staru riječku cestu te se po njoj ide do naselja Vukova gorica gdje trasa skreće prema Prilišću i dalje prema Netretiću. U naselju Netretić trasa se uključuje na državnu cestu, te se prolaze Ribnik i Žakanje i dolazi u Jurovski brod. Neposredno prije graničnog prijelaza Jurovski brod potrebno je skrenuti desno prema naselju Kamanje gdje je ujedno i KT 7 kapela BDM Žalosne. Nakon KT 7 u Kamanju put nastavlja dalje prema Ozlju, te se u Ozlju prelazi rijeka Kupa i dalje kroz Zajačko selo nastavlja prema Krašiću gdje je KT 8 pored kipa blaženog Alojzija Stepinca u centru Krašića. Nakon Krašića, trasa vodi kroz naselja Brlenić, Guci Draganićki, Draganić do samog grada Karlovca, gdje se u naselju Orlovac skreće na ravnicu prema Rečici do Blatnice. U Blatnici se ponovo prelazi rijeka Kupa i u naselju Banska selnica je KT 9 pored kapele blažene djevice Marije koja je u centru naselja. Nakon posljednje kontrolne točke slijede sela Slunjska selnica, Ribari, Brežani, Popvić brdo, Kamensko i nazad u Karlovac do prostorija SRK „Pedala Laganini“.

KT2
Slika 1) – Kontrolna točka broj 2 – KT2

KT4
Slika 2) – Kontrolna točka broj 4 – KT4

KT5
Slika 3) – Kontrolna točka broj 5 – KT5

KT7
Slika 4) – Kontrolna točka broj 7 – KT7

KT8
Slika 5) – Kontrolna točka broj 8 – KT8

KT9
Slika 6) – Kontrolna točka broj 9 – KT9

Informacije

Mjesto okupljanja je ispred prostorija SRK Pedala Laganini - LINK

BRM 200 km

BRM 300 km

BRM 400 km

Prijave

Startnina iznosi 100 kuna za sva tri breveta. Po uspješnom završetku breveta možete naručiti komemorativnu medalju (70 kuna). Prijaviti se možete zaključno do četvrtka 03. rujna do 20:00h. U prijavi obavezno navedite vaše ime i prezime, poštansku i email adresu, godinu rođenja i broj mobitela na koji vas možemo kontaktirati na brevetu. Prijaviti se možete isključivo na ovom linku.

Od Balatona do Baranje

- Od Balatona do Baranje -

22. – 29. 08. 2020.

Madarskaruta0

Madarska1

22. 08. 2020. subota
- kombi (160 km) : Karlovac – GP Goričan
- bicikl – 95 km: Goričan – Letenye – Nagykanizsa – Galambok – Balatonboglar

23. 08. 2020. nedjelja
- Opcija 1: bicikl - 210 km: Krug oko Balatona
- Opcija 2: bicikl - 130 km: Pola kruga oko Balatona, vožnja brodom
- Opcija 3: slobodan dan

24. 08. 2020. ponedjeljak
- bicikl - 125 km: Balatonboglar – Lengyeltoti – Kaposvar – Szigetvar – Pecs

25. 08. 2020. utorak
- Slobodan dan

26. 08. 2020. srijeda
- bicikl - 90 km: Pecs – Szederkeny – Mohacs – Beli Manastir – Bilje

27. 08. 2020. četvrtak
- bicikl - 100 km: Bilje – Osijek – Aljaš – Erdut – Borovo – Vukovar – Šarengrad

28. 08. 2020. Petak
- bicikl - 110 km: Šarengrad – Ilok – Petrovaradin – Novi Sad – Bačka Palanka – Ilok – Šarengrad

29. 08. 2020. Subota
- kombi (370 km) : Šarengrad - Karlovac

 

Madarska2

Nagykanizsa (Velika Kaniža)

Grad sa 50.000 stanovnika. Prvi spomen naselja sa današnjim imenom veže se za godinu 1245. gdje je vlastelinska obitelj Kanižaj izgradila zamak. Značaj grada posebno je narastao u toku prvih osmanskih osvajanja u Panonskoj nizini. 1571. godine Turci su osvojili utvrđenje i ovo mjesto je ostalo pusto sve do 1690. godone, kada su Turci potisnuti na Balkan.
Centar grada čini veliki novouređeni trg na kome je zgrada gradske uprave i još nekoliko starih palača. Na trgu je i nekoliko spomenika. Fontana svetog trojstva je iz 1785.godine, Fontana bratskih gradova u obliku monocikla, spomenik palim u prvom svjetskom ratu iz 1930.godine. Posebno je zanimljiva zgrada koja na sebi ima čeličnog viteza u oklopu.

Madarska3

Balaton (Blatno jezero)

Sigurno je velik dio vas čuo za Balaton, blatno jezero, ali jeste li znali da se radi o najvećem jezeru u središnjoj Europi, gdje se ulijeva najveća rijeka Zala. Njegova površina iznosi 592 km2, s dužinom od 77 km i širinom od 4 do 14 kilometara. Jezero se nalazi na 104 metra nadmorske visine, sa najvećom dubinom od 12,2 metra.
Balaton se nalazi na području koje je poznato po povećanim atmosferskim padalinama što prije svega utječe na klimu okolice. Znači ima više oblačnih dana s manjom varijacijom temperature nego ostatak Mađarske. Tokom zime površina jezera je uglavnom zamrznuta.

Madarska4

Kaposvar (Kapošvar)

Grad sa 67.000 stanovnika.
Kapošvar se nalazi u jugozapadnom dijelu Mađarske i zapadnom dijelu Panonske nizine na rijeci Kapošu. Oko grada nalaze se valoviti predjeli, koji se južnije uzdižu u planinu Meček. Prema legendi grad je osnovan na sedam brežuljaka isto kao i Rim. Naselja na teritoriju grada su postojala još 5000 godina prije Krista. Prva naselja grade Kelti oko 400. godine prije Krista.

Madarska5

Szigetvár (Siget)

Grad od 11.000 stanovnika.
Opsada Sigeta trajala je od 5. kolovoza do 7. rujna 1566. godine. Zapamćena je po hrabroj pogibiji zapovjednika Nikole Šubića Zrinskog i čitave posade, koja se nije htjela predati Turcima - i svojom žilavom obranom spasila Mađarsku, Hrvatsku i Austriju od pada u turske ruke.
Nakon mjesec dana opsade Nikola Zrinski s manjim brojem preživjelih vojnika iz utvrde, provalio je iz nje, te zajedno s braniteljima utvrde poginuo u boju. Tijekom opsade umro je i sultan Sulejman I. zvani Veličanstveni.
Makar je posada Sigeta od 2.500 ljudi izginula praktično do zadnjega (od Turaka su poslije otkupljena samo 4 zarobljenika), Turci su izgubili - računa se - čak do 30.000 ljudi.

Madarska6

Pecs (Pečuh)

Grad od 157.000 stanovnika.
Pečuh je jedan od najstarijih gradova u Mađarskoj s naseobinama iz prapovijesti. Na ovom mjestu su početkom 2. stoljeća Rimljani osnovali grad Sopianae, a naseljavali su ga većinom Kelti i Panonci (srodnici Ilira). Do 4. stoljeća postao je glavnim gradom provincije Valeria kao važno središte kršćanstva, poznat kao Quinque Ecclesiae ("pet crkava").
Pod imenom Pechyut se prvi put javlja 1235. godine u jednom dokumentu nakon najezde Mongola. Ime potječe iz slavenskog jezika, a znači "peć", dok na turskom "beş" znači 5 (što aludira na njegov hrvatski naziv Petocrikva).

Madarska7

Mohačka bitka

Mohačka bitka bitka je koja se 29. kolovoza 1526. godine odigrala na Mohačkom polju između Hrvatsko-ugarskog kraljevstva i Osmanskog carstva.
Hrvatsko-ugarske snage, predvođene dvadesetgodišnjim kraljem Ludovikom II., pobijeđene su od osmanske vojske predvođene tridesetdvogodišnjim sultanom Sulejmanom I. Veličanstvenim; u bitci je Ludovik II. - zadnji Hrvatsko-ugarski kralj - smrtno stradao.
Iako se odvila na ugarskom teritoriju, možemo ju smatrati dijelom stogodišnjeg hrvatsko-turskog rata, s obzirom na angažiranost brojnih hrvatskih postrojba i mjesto bitke, koje je bilo relativno blizu hrvatsko-ugarske granice.

Madarska8

Baranja

Baranja je zemljopisna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Mađarske. Mađarski dio Baranje je zasebna županija, dok se hrvatski dio Baranje nalazi u sastavu Osječko-baranjske županije.
Granice ove zemljopisne regije čine Dunav na istoku i Drava na jugozapadu. Sjeverna i zapadna granica Baranje određena je upravnom granicom Baranjske županije u Mađarskoj. Povijesno središte Baranje je grad Pečuh, koji se sada nalazi u Mađarskoj. Ime regije najvjerojatnije dolazi od slavenske riječi „bara”, iz čega se može zaključiti da naziv regije znači zemlja bara tj. „močvarna zemlja”. Veliki dio regije čine močvare, kao što je Park prirode Kopački rit na jugoistoku Baranje u Hrvatskoj. Ime Baranje prema jednima dolazi od riječi Brangna. Prema drugim izvorima kažu da Baranja bila je osobno ime Brana ili Brangna.

Madarska9

Novi Sad

Grad od 250.000 stanovnika.
Grad na lijevoj obali Dunava u Srbiji, glavni grad Autonomne pokrajine Vojvodina. Pored užeg dijela grada, pod dijelove grada se svrstavaju i mjesta na desnoj obali Dunava, Srijemska Kamenica i Petrovaradin; ali i 13 naselja, koja se svrstavaju kao širi dio grada.
Novi Sad predstavlja upravno, gospodarsko, kulturno, prometno i znanstveno središte Autonomne pokrajine Vojvodine. Drugi je grad po broju stanovnika u Srbiji, poslije Beograda.

Madarska10
Madarska11

Petrovaradin

Nekadašnji utvrđeni grad uz rijeku Dunav, danas dio užeg gradskog područja Novog Sada. Petrovaradinska tvrđava poznata je kao Gibraltar na Dunavu.
Na prostoru petrovaradinske tvrđave prvo ljudsko naselje postojalo je još 4500. godina prije Krista, ali nakon arheoloških otkrića na samom početku istraživanja povijest ovog prostora pomaknuta je na razdoblje 19.000-15.000 godina prije Krista.
Istraživanjem ostataka naselja iz mlađeg brončanog doba arheolozi su pronašli i bedeme pojačane kolcima i palisadama koji svjedoče da je još u vrijeme tzv. vučedolske kulture postojalo utvrđeno naselje.
U petrovaradinski vojni garnizon su, 1693. godine, došli isusovci iz Osijeka, a potom, 1695., bosanski franjevci s fra Šimunom Dabićem. Oni su predvodili Hrvate Bunjevce i ostale katoličke izbjeglice iz Bosne koji su se naseljavali po Bačkoj, ali i Srijemu, jer su utvrde i jake vojne posade pružale, u onim nevoljama, sigurnost i mogućnost prodaje seljačkih proizvoda za opskrbu vojske.
U Petrovaradinu rođen je Josip Jelačić Bužimski, 16. listopada 1801., general i hrvatski ban od 1848. do 1859.

22.08.2020. subota: Goričan – Letenye – Nagykanizsa – Galambok – Balatonboglar (95 km)
poveznica na mapu

Madarskaruta1

23.08.2020. nedjelja – opcija 1 – Balaton (210 km)
poveznica na mapu

Madarskaruta2 1

23.08.2020. nedjelja – opcija 2 – Balaton (130 km)
poveznica na mapu

Madarskaruta2 2

24.08.2020. ponedjeljak: Balatonboglar – Lengyeltoti – Kaposvar – Szigetvar – Pecs (125 km)
poveznica na mapu

 Madarskaruta3

26.08.2020. srijeda: Pecs – Szederkeny – Mohacs – Beli Manastir – Bilje (90 km)
poveznica na mapu

Madarskaruta4

27.08.2020. četvrtak: Bilje – Osijek – Aljaš – Erdut – Borovo – Vukovar – Šarengrad (100 km)
poveznica na mapu

Madarskaruta5

28.08.2020. petak: Šarengrad – Ilok – Petrovaradin – Novi Sad – Bačka Palanka – Ilok – Šarengrad (110 km)
poveznica na mapu

Madarskaruta6

 

Pustinjska

SRK PEDALA-LAGANINI organizira 27.06.2020. godine (subota) jednodnevno kružno biciklističko putovanje po Podravini:

- Pustinjska -

(Bjelovar – Šandrovac – Pitomača – Ferdinandovac – Đurđevac – Bjelovar)

Pustinjska1

- Bjelovar -

Pustinjska2

- Pitomača -

Pustinjska3

- Hrvatska Sahara -

PLAN PUTA (biciklom 110 km):

Klub Pedala Laganini - lokacija
  06:30
Karlovac – Bjelovar (autom 140 km)            07:00 – 08:30
Bjelovar – Šandrovac 23 km   09:00 – 10:30    (30 min užina)
Šandrovac – Pitomača 23 km 11:00 – 12:00    (30 min odmor)
Pitomača – Ferdinandovac
22 km 12:30 – 13:30    (30 min užina)
Ferdinandovac – Đurđevac
(60 min – posjet devama)
12 km 14:00 – 15:20
Đurđevac – Bjelovar  
30 km 16:20 – 18:00
Bjelovar - Karlovac (autom 140 km)   19:00 – 21:00
   
Prijevoz:
Hrana i piće:

kombi + osobni automobili (s nosačima za bicikle)
u vlastitoj režiji

 

Pustinjska4 Bjelovar je jedan od mlađih gradova u Hrvatskoj, nastao 1756. godine, odlukom carice Marije Terezije. Glavna osobina Grada Bjelovara njegova je planska struktura, ortogonalna i simetrična shema sa središnjim trgom koja je zadržana do danas.
Iako je Bjelovar grad na dva potoka, Bjelovarckoj i Plavničkoj, što je svojedobno bila velika kritika Austrougarima koji su ga gradili, sudbina se pobrinula da upravo u gradu bez vode bude sagrađeno prvo javno kupalište u Hrvatskoj.
Pustinjska5 Podravina - razliku od istoimenog geografskog pojma, naziv Podravina obuhvaća uže područje, tj. područja koja gravitiraju gradovima Ludbregu, Koprivnici i Đurđevcu. Zapadniji varaždinski prostor naziva se «varaždinština», a tamošnji stanovnici se regionalno ne osjećaju Podravcima. Istočnije od općine Pitomača nalazi se Slavonija koja obuhvaća veliki dio pridravskog prostra, na kojem se stanovnici izjašnjavaju kao Slavonci. Ovako shvaćena Podravina obuhvaća prostor između rijeke Drave na sjeveru i pobrđa Bilogore odnosno sjevernih ogranaka Kalničkog gorja na jugu. Podravina je ime dobila po rijeci Dravi.
Pustinjska6
Pustinjska7
Đurđevečki Pijesci (još se nazivaju Podravski pijesci, Hrvatska Sahara, Krvavi peski, Đurđevečki peski) su ostatci jedine hrvatske pustinje i geografsko-botanički rezervat.
Ta pustinja se nalazi na istočnom dijelu Grada Đurđevca.
To je zaštićeno botaničko područje, osebujnog staništa s velikim brojem endemičkih vrsta, jedinstvene flore i faune, te vidljivim oblicima pješčanih dina, odnosno ostatcima "hrvatske Sahare".
Đurđevačka Hrvatska sahara sa svojim mini životinjskim parkom postala je prava turistička atrakcija.
Deve imaju i imena – Tomica, Dina, Đurđica i Romeo. Ove ljetne dane provode odmarajući u pijesku i uživajući u toplim i sunčanim danima, a Tomica ipak više voli valjanje u blatu.
Zajedno s devama, žive i konji, magarci, patke mandarinke, kamerunske ovce i koze, vijetnamsko prase i dvije ljame dok ekipu peradi čine kokoši, pijevci, ponosne biserke, kokoši hrvatice kao i gotovo izumrli, Đureki i Katice i od nedavno mali paunovi.

- mapa -

Poveznica na mapu

Pustinjska8

 

Kanjon Korane

SRK PEDALA-LAGANINI organizira 29.08.2020. godine (subota) jednodnevno kružno biciklističko putovanje:

- Kanjon Korane –

Tijekom 2019. godine SRK Pedala laganini je odradila jednu off-road rutu dolinom rijeke Mrežnice. S obzirom da se je članovima svidjela vožnja, i ove godine naša Pedala će odraditi jednu rutu slične težine, ali kanjonom Korane koji je isto tako lijep i netaknut kao i kanjon rijeke Mrežnice.
Kao što svi već znamo, Korana je predivna rijeka, ali još uvijek dovoljno nesitražena. Ovom rutom Pedale će proći jedan mali dio kanjona Korane i obići područja gdje još Pedala nije prošla.

 

PLAN PUTA (85 km):

Karlovac (prostorije kluba) –
Donji Velemerić
15 km   08:00 – 09:00 (60 min)    15 min odmor
Donji Velemerić – Krnjak 10 km   09:15 – 10:15 (60 min)    15 min odmor
Krnjak – Čatrnja 10 km 10:30 – 11:30 (60 min)    15 min odmor
Čatrnja – Koranska strana kanjon     
10 km 11:45 – 12:45 (60 min)    60 min odmor i ručak
Koranska strana – Perjasica 5 km         
13:45 – 14:15 (30 min)     15 min odmor
Perjasica – Zvečaj (skela) 15 km          14:30 – 15:30 (60 min )    15 min odmor
Zvečaj – Karlovac 20 km 15:45 – 17:00 (75 min)
   
Hrana i piće:
u vlastitoj režiji

- mapa -

Poveznica na mapu

Kanjon1

Pozivaju se biciklisti SRK „Pedala Laganini“ da razmisle o učestvovanju u biciklijadi. Biciklijada se vozi bez pratnje servisnog vozila, te je nužno da se vozi MTB ili cross biciklima, jer je najveći dio trase makadam i šumska cesta. Napominjemo da je zadnje mjesto za opskrbu u Krnjaku i (eventualno) Čatrnji, tako da je sve potrebno voziti sa sobom ( hrana i voda ). Ručak se organizira na milnu na Korani pored Koranske strane.

- Plan vožnji 2020. godine -

- biciklijade 2020. -
 datum  naziv  km
 22.03.  Proljetna biciklijada  40
 30.05.  Putevima 110. brigade  130
 11.06.  Tijelovska biciklijada  35
 21.06.  Od Korane do Skradske gore  70
 12.07.  Karlovačke 4 rijeke  95
 01.-02.08.  Županijska biciklijada  230
 04.10. Cetingradska osmica  45

 

- jednodnevna putovanja 2020. -
 datum  naziv  km
 23.05.  Zagorski dvorci  95
 20.06.  Pustinjska  110
 18.07.  Kanjon Korane  85
 15.08.  Velika Gospa  100

 

- višednevna putovanja 2020. -
 datum  naziv  km
 22.08.-29.08.  Od Balatona do Baranje  730
 19.09.-20.09.  Pedale idu na more (Klc-Selce-Klc)  270

 

- maratoni 2020. -
 datum  naziv  km
 04.07.-05.07.  Iron Pedala  400
 05.09.-06.09.  Breveto Karlovac  200/300/400