Lijepa naša

- od Gračaca prema Kninu -

Povijesna cesta 'Jozefina' (Karlovac – Senj)

Gradnju ceste Jozefine od Karlovca do Senja potaknuo je car Josip II. Habsburg, te je njemu u čast nazvana 'Via Josephina' – Josipova cesta. Građena je od 1770. do 1779. godine (inž. Vinko Struppi). S dužinom od 100 kilometara, bila je najkraći spoj Karlovca s Jadranom.
Najviši uspon ceste je na prijevoju Kapela (888 m/nv). Obnovljena je od 1833. do 1845. godine (inž. Josip Kajetan Knežić), kada je radi izbjegavanja strmih dionica produžena za 12 kilometara.
Prije Modruša, sa lijeve strane ceste u hladovini šume, nalazi se obelisk vrlo sličan onome u Karlovcu na početku ceste, ispod kojeg izvire voda. Na njemu je natpis: ARDUA VIAE IOSEPHINA IMPER. FRANCISCUS SUPERAVIT. GRATI PROCEDITE VIATORES (Strmine Jozefinske ceste svladao je car Franjo. Prolazite, zahvalni putnici).
Cesta završava u Senju drvoredom i velikim gradskim vratima na čijem vrhu je carska kruna ispod koje je natpis IOSEPHINAE FINIS (Završetak Jozefine).

Dolina Gacke

Rijeka Gacka dugačka je 61 km, iako je prije izgradnje hidroelektrana HE Senj i HE Sklope bila dugačka čak 100 kilometara. Po duljini Gacka je treća ponornica na svijetu.
Proteže se od svog izvora Tonković Vrilo te se polako spušta niz područje Gackog polja primajući brojne pritoke.
Odlikuje ju je čista bistra voda koja unatoč krševitom kraju relativno sporo teče. Prosječna temperatura ljeti iznosi 10,8° a zimi 7,9°. Dubina rijeke varira od jednog metra pa do 10 metara na najdubljim dijelovima.

Knin

Knin - Kraljevski grad – bio je sjedište hrvatskog kraljevstva za vrijeme kralja Dmitra Zvonimira. Njegov najpoznatiji simbol je tvrđava koja je druga najveća sačuvana  fortifikacija u Europi.
U povijesti se, ime Knin prvi put spominje u 10. stoljeću u djelu bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta 'De administrando imperio' (Upravljanje carstvom), kao centar županije Tnena.
Knin je u prošlosti bio utvrđeni grad koji je po položaju, obrambenoj snazi i naoružanju bio najmoćnija tvrđava u Dalmaciji.

NP Krka

Rijeka Krka izvire u blizini Knina, podno 22 metarskog Topoljskog buka ili Krčića, kojeg stvara pritoka rijeke Krke - Krčić. Krčić ljeti presušuje. Ukupna duljina rijeke, s potopljenim dijelom ušća, iznosi 72,5 km, od čega 49 km čini slatkovodni vodotok, a 23.5 km bočati.
Krka teče Kninskim i Kosovim poljem, gdje prima prve značajne pritoke. Na rijeci Krki se nalazi 7 slapišta: Bilušića buk (22,4 m visine), Brljan ili Ćorića buk (15,5 m), Manojlovac - najviše i najljepše slapište na Krki (59,6 m) s glavnim slapom visine 32,2 m, Rošnjak (8,4 m), Miljacka (23,8 m), Roški slap (25,5 m) i najpoznatiji Skradinski buk (45,7 m).

NP Paklenica

Nacionalni park Paklenica obuhvaća područje prepoznatljivih kanjona Velike i Male Paklenice, okomito urezanih u južne padine planine Velebit. Sazdana od krša, Paklenica obiluje najrazličitijim stjenovitim 'skulpturama' koje se izmjenjuju sa šumovitim udolinama i planinskim livadama.
U njedrima skriva raskošno podzemlje, ljepote kojega najbolje dočarava špilja Manita peć. Orhideje i ljiljani na zelenim proplancima, endemski zvončići na strmim stijenama, guste šume crnog bora te najrazličitije vrste leptira i ptica, tek su dio bogatog biljnog i životinjskog svijeta koji obitava na prostoru Parka.

PP Velebit

Velebit je najduža planina u Hrvatskoj (145 km), ali po nadmorskoj visini tek četvrta. Površina mu je oko 2200 km2, a najviši vrh Vaganski vrh (1.757 m).
Cijelo područje planine zaštićeno je kao park prirode, a Sjeverni Velebit i Paklenica su proglašeni nacionalnim parkovima. Unutar NP Sjeverni Velebit nalazi se i posebno zaštićeni strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi.
Planina predstavlja značajnu prepreku u komunikaciji sjeverne i južne Hrvatske. Uz Vratnik (698 m), najvažniji prijevoji su Oštarijska vrata (928 m) i Prezid (766 m).

Oštarijska vrata (Stara Vrata)

Prijevoj na Velebitu, kojim vodi cesta Karlobag–Gospić (36 km). Dijeli Velebit na sjeverozapadni, niži, i jugoistočni, viši dio. Kota 928 m obilježena je kamenom kockom zvanom Kubus ili Ura, postavljenom na 4 kugle, do koje vodi 38 kamenih stuba.
Kocka je postavljena 1846. godine, kao spomenik gradnji ceste Karlobag-Gospić (1844.-1850.), koju je vodio čuveni graditelj planinskih cesta, Josip Kajetan Knežić, inženjer i major austrijske vojske.Iako samouk, istaknuo se kao vrhunski graditelj više velebitskih cesta. Na Velebitu je proveo preko 20 godina i po vlastitoj želji pokopan u mauzoleju pod Vratnikom. Po njemu se zaselak na tom mjestu zove Majorija.

Smiljan, rodno mjesto Nikole Tesle

Izumitelj, elektrotehničar i fizičar Nikola Tesla rođen je 10. srpnja 1856. godine u selu Smiljan kraj Gospića, gdje se danas nalazi Memorijalni centar 'Nikola Tesla'. Tadašnje osnovno i srednje školovanje Tesla je završio u Gospiću i Karlovcu, te nastavlja studij u Grazu, na Visokoj politehničkoj školi, od kojeg odustaje nakon treće godine.
Slijede različiti poslovi u Mariboru, Budimpešti, Parizu, Strasbourgu i konačno New Yorku, gdje pokušava partnerstvo prvo s Edisonom a zatim Westinghouseom, koji ga varaju.

NP Plitvička jezera

Prostor Plitvičkih jezera kao osobita geološka i hidrogeološka krška pojava proglašen je nacionalnim parkom 8.4.1949. godine. To je najveći, najstariji i najposjećeniji hrvatski nacionalni park. Površina parka iznosi 29.685 ha, od čega jezera čine 200 ha, šume 13.320 ha, a ostalo su travnjaci i ostale površine. Prosječna visina parka iznosi 600 m – od 327 m na Koranskom mostu do 1.279 m na Seliškom vrhu.
Dominik Vukasović, župnik iz Otočca, prvi put spominje ime Plitvice u dokumentu iz 1777. godine.